Istine i laži o kolesterolu

Što je kolesterol?

Kolesterol je bitan dio života. Kemijski gledano, kolesterol je alkohol. U medicini spada u skupinu lipida (masne prirodne tvari). Međutim, suprotno uvriježenom mišljenju, kolesterol nije gotova mast. Više od 90% potrebnog kolesterola stvara se u jetri. Kolesterol dobiven hranom igra podređenu ulogu. Da bi se netopivi kolesterol krvlju transportirao do organa i stanica, vezan je za transportne proteine. LDL – transportni protein dovodi kolesterol iz jetre u organe – popularno poznat kao loš kolesterol. Smatra se da je odgovoran za arteriosklerozu. HDL – transportni protein preuzima povratni transport neiskorištenog kolesterola iz tjelesnih stanica u jetru. Tamo se može ponovno koristiti.

Koju ulogu, odnosno zadatak ima kolesterol?

Kolesterol je uključen u mnoge važne metaboličke procese. Bitan je dio za proizvodnju vitamina D (koji je zapravo hormon, ne vitamin) i služi kao osnova za izgradnju većine hormona. Dio je potreban za stvaranje žučnih kiselina, što osigurava apsorpciju prehrambenih masti i stimulira crijevne mišiće. Naše pamćenje funkcionira samo uz dovoljno kolesterola. Nadbubrežne žlijezde sastoje se od do 50% kolesterola, a srce, za koje kažu da je zbog njega ugroženo, od 10% kolesterola.

Kolesterol je bitan sastojak svake pojedine stanice u tijelu, jer služi za stabilizaciju stanične stijenke. Potreba za kolesterolom se povećava kod:

  • Akutnih i kroničnih upala
  • Tumora (obično je kolesterol nizak u početku jer je potrebna velika zaštita stanica)
  • Stalnog stresa koji rezultira prekomjernim “zakiseljavanjem” tkiva
  • Akumulacije „zagađivača“ u staničnom okolišu (matrici)
  • Trajno visoke razine inzulina s postojećom inzulinskom rezistencijom ili kod dijabetičara (dijabetes tip 2)
  • Hipotireoze.

Tijelo, dakle, na taj način ima inteligentnu samoregulaciju. Samo povećava razinu kolesterola kada je potrebna zaštita stanica. Proizvodnja se odvija u jetri. Dnevno jetra producira do 700 mg kolesterola. Samo vrlo mali dio se odvija putem prehrane. Ako su vrijednosti visoke (tj. veće od 280 mg/dl, odnosno 7,2 mmol/l), može se pretpostaviti da se organizam sve više mora braniti od vanjskih utjecaja.

Što je veća razlika između LDL i HDL kolesterola, veća je potrošnja i vlastita potreba organizma za zaštitom tjelesnih stanica. U tom kontekstu, vrlo je zanimljivo da u početku kad se razvije rak, razina kolesterola je obično niska. Moglo bi se pretpostaviti da je kolesterol također endogena zaštita od raka.

Kakav učinak ima snižavanje kolesterola lijekovima?

Zadnjih 30 godina prepisuju se kemijski lijekovi za snižavanje masnoće, tipa statina za snižavanje razine kolesterola. Proizvođači njime godišnje zarade oko 50 milijardi eura. To je skupina lijekova s ​​najvećom prodajom (nakon cijepiva protiv korone) u svakodnevnoj uporabi. U opsežnim studijama, međutim, nije pronađena povezanost između razine kolesterola i patoloških naslaga u krvnim žilama. Stoga se postavlja pitanje zašto uopće treba uzimati lijekove za smanjenje masnoće (statine), ako korist nije stvarno dokazana i postoje značajne nuspojave. Sve provjerene studije koje potvrđuju da statini imaju pozitivne učinke na razinu lipida u krvi naručila je farmaceutska industrija. Znači li to onda da su statini samo dobar biznis? Također, nema znanstvenog opravdanja za utvrđenu granicu kolesterola od trenutačnih 200 mg/dl, odnosno 5,2 mmol/l u Hrvatskoj (ili manje, ovisno o laboratoriju). Nekad je gornja granica bila znatno viša, a sada se ponovno govori o snižavanju maksimalnih vrijednosti. Iako je poznato da jetra samostalno proizvodi kolesterol samo kada postoji povećana potreba za zaštitom stanica.

Koje su nuspojave od uzimanja lijekova za snižavanje kolesterola?

  • Ograničenje pamćenja / demencija

Preduvjet za umrežavanje moždanih stanica je dovoljno visoka razina kolesterola u krvi. Ako se ta razina smanji, ne formira se više novih „prekidača“. Učinkovitost pamćenja se smanjuje. Zaboravnost postaje veća. Lijek može biti pionir Alzheimerove bolesti.

  • Moždano krvarenje

U ljudi koji su već imali krvarenje u mozgu, rizik od daljnjeg krvarenja u mozgu povećava se sa uzimanjem statina.

  • Bolovi u mišićima i zatajenje srca (insuficiijencija)

Statini troše koenzim Q10 neophodan za izgradnju mišića. To rezultira nedostatkom Q10 koenzima, koji može uzrokovati bolove u mišićima i srčanu insuficijenciju (srce se sastoji od mišićnog tkiva!).

  • Hipotireoza (smanjena funkcija štitnjače)

Statini blokiraju pretvorbu hormona štitnjače iz neaktivnih u aktivne forme. Dolazi do blage hipofunkcije štitnjače, što se u krvnoj slici prepoznaje po blagom porastu tiroidno stimulirajućeg hormona TSH (koji se stvara u hipofizi). Posljedice su usporen metabolizam i debljanje.

  • Od nuspojava opisani su još i gubitak kose, vrtoglavica, svrbež, poremećaji spavanja, poremećaji jetre, ali to su ipak rijetke nuspojave ili komplikacije.
  • Povećan rizik od raka: tijelo samo regulira razinu kolesterola. Možemo pretpostaviti da tijelo namjerno bira povišenu razinu kolesterola kako bi zaštitilo stanične stjenke. Stoga je razumljivo da postoje mišljenja stručnjaka koji ističu da veliko smanjenje razine kolesterola povećava rizik od raka.

ZAKLJUČAK!

Važno je razumjeti kako dolazi do porasta razine kolesterola u krvi. Često je riječ o poremećaju u sustavu regulacije metabolizma. Takve poremećaje treba pronaći i liječiti. Stoga sam mišljenja da nema smisla tražiti alternativne medicinske lijekove za snižavanje kolesterola. Ali kao što rekoh, uzrok je u metaboličkom sustavu, kojeg treba izolirati i pronaći, te potom regulirati, odnosno napraviti individualni koncept regulacije.

Zanimljivi detalji:

Sada znamo da ukupni kolesterol u krvnom serumu nije od velike važnosti. Nije nužno rečeno da visoki ukupni kolesterol zapravo povećava rizik od arterioskleroze.

Za procjenu kardiovaskularnog rizika važan je odnos između LDL i HDL kolesterola (indeks aterogenosti). Za nizak rizik treba težiti omjeru LDL/HDL manjem od 3. Uz individualni rizik još manje, ispod 2.

Pogledajmo malo metabolizam masti!

Masnoća koju unosimo hranom se u probavnom traktu (želudac – crijeva) emulgira, tj. razgrađuje u male kapljice. Dijetalne masti se dijele na trigliceride i kolesterol.

Lipaze (enzim gušterače) u tankom crijevu razgrađuju trigliceride. Zanimljive informacije o trigliceridima pronaći ćete u našem sljedećem blogu, pa nećemo dalje o tome.

Naš kolesterol, koji se također nalazi u hrani, sada je prošao kroz tanko crijevo. Posebni transportni mehanizmi za kolesterol postoje samo u terminalnom ileumu (završnom dijelu tankog crijeva). Međutim, transportni mehanizmi ne mogu apsorbirati niti 1 gram kolesterola dnevno. Iz ovoga možete vidjeti da zapravo nije važno koliko kolesterola pojedete dnevno. Jednostavnim jezikom rečeno, kontroliranje ukupnog kolesterola hranom moguće je samo u ograničenoj mjeri, odnosno vrlo malo. Ipak, kvaliteta masnoća u prehrani iznimno je važna zbog poremećaja metabolizma lipida. O tome ćemo detaljnije govoriti kasnije.

Kolesterol putuje iz tankog crijeva u jetru preko crijevnih vena i portalne vene. Budući da je jetra odgovorna za sastav krvi, jetra također regulira sadržaj masti u krvi. Jetra osigurava da u krvi uvijek postoji određena zaliha masti. Jetra također mora osigurati da stanice imaju dovoljno dostupnog kolesterola.

Kolesterol je potreban za izgradnju staničnih membrana. Dakle, ako jetra misli da se u tijelu trebaju izgraditi stanične membrane, onda će poslati kolesterol tim putem. Kada jetra misli da se stanice ne trebaju ponovno izgraditi, tada je kolesterol u krvi nizak.

Stanične membrane se izgrađuju nakon što su uništene. Pri trajnom stresu u tijelu dolazi do pojačanog razaranja/uništenja stanica. Jetra prepoznaje taj stres, a njezin odgovor na to je povećanje razine kolesterola u krvi. Dakle, jedini način da se smanji kolesterol (pod uvjetom da nema organske bolesti) je da jetra shvati da stres nije prisutan (može se postići meditacijama ili autogenim treninzima – našim Stres testom i Emocionalnim testom može se precizno pokazati razina stresa i prepoznati poremećaji u radu vegetativnog živčanog sustava). Onim malim udjelom kojim se prehranom može direktno utjecati na kolesterol, da ga se snizi u krvi, može se postići dodavanjem biljnih masti (nezasićene masne kiseline) i smanjenjem životinjskih masti (zasićene masne kiseline).

Sada kada znate da hrana ima minimalan utjecaj na razinu kolesterola, to sigurno ne znači da se možete opustiti i prikloniti nezdravoj prehrani. Vjerujte mi, postoji jako puno bolesti povezanih s lošom prehranom nego što trenutno mislite.

Pa zašto je hrana toliko važna? Da bismo to shvatili, moramo pogledati unutar svojih stanica. Sve stanice imaju membrane, a stabilnost, napetost i funkciju ovih membrana održavaju masti (uključujući i kolesterol). Loša stanična membrana povezana je s neravnotežom zasićenih i nezasićenih masnih kiselina. Dobre masne kiseline bogate omega 3 moraju biti na prvom mjestu u našoj svakodnevnoj prehrani. Nažalost, u životu stvari stoje drugačije, većina unesenih masti u prehrani su zasićene masne kiseline (transmasne kiseline).

Sada znamo da kada postoji neravnoteža u isporučenim mastima iz hrane, dolazi do gubitka membrane unutar stanice. Kako bi se vratila stabilnost, napetost i funkcija, stanica ponovno treba više kolesterola (stvara se ciklus – jetra proizvodi kolesterol jer je potrebna zaštita stanica).

Analogno značenje kolesterola (emocionalni aspekt)

Na fizičkoj razini tijela, kao što znamo, kolesterol je zaštitni faktor za stjenke stanica (stanične membrane). Taj zaštitni faktor ekvivalentan je i u analognom prikazu. Ljudima s niskom razinom kolesterola nedostaje adekvatna zaštita od vanjskih utjecaja. Vrlo su osjetljivi i poput spužve upijaju sve što proživljavaju.

Na fizičkoj razini, visok HDL kolesterol znači puno kolesterola koji se transportira natrag iz tjelesnih stanica u jetru. Ovu simboliku možemo prenijeti na suptilnu razinu: ljudi s visokim HDL kolesterolom primaju mnoge pozitivne utjecaje iz svoje neposredne životne okoline. Oni su voljeni i paženi.

Nizak HDL kolesterol uglavnom se nalazi kod tipova vukova samotnjaka. Često im nedostaje društveni kontakt s okolinom.

Kako se nositi s povišenim kolesterolom i ispravan način postupanja kod povišenog kolesterola

  • Krvne pretrage nekoliko puta je li to samo prolazna situacija, postoji li akutna upala? Uz to, laboratorijski izmjerite parametre upale kao što su CRP, leukociti i reumatoidni faktori. Znamo da je potreba za kolesterolom povećana kod akutnih i kroničnih upala.
  • Postoji li temeljna bolest kao što je nedovoljna opskrba štitnjače (hipotireoza), postoje li simptomi nedovoljne opskrbe štitnjače? Izmjerite svakako i hormone TSH (hipofiza), T3 i T4 (hormoni štitnjače), eventualno jod, selen, cink.
  • Da li imate dijabetes melitus? Mjerite razinu šećera u krvi! Da li ste znali? Glukoza u krvi natašte koja unutar granica normale ne isključuje dijabetes tipa 2. Stoga, u slučaju sumnje, izmjerite i dugotrajni šećer u krvi (HbA1c) te izmjerite i stresni šećer (npr. OGTT). Jesu li zbog toga potrebe i proizvodnja kolesterola povećane?
  • Postoji li možda hormonska neravnoteža? Znamo da je kolesterol važna „građevna jedinica“ za sve hormone (kortizon, testosteron, estrogene). Preporučujemo testiranje ovih hormona u testu sline jer se mogu otkriti i druge važne tvari poput DHEA i drugih. Postoje li poremećaji nadbubrežnih žlijezda, npr. aldosterona, kortizola? Potrebno je napraviti krvne pretrage.
  • Ipak kontradikcija? Ne! Znamo da količina kolesterola unesena hranom nema značajnu ulogu u podizanju ukupnog kolesterola (apsorpcija u tankom crijevu), no kod premasne hrane životinjskog podrijetla događa se sljedeće. Žučne kiseline su od velike važnosti za emulzifikaciju i razgradnju prehrambenih masti, a time i za probavu masti. Dio se žučne kiseline svakodnevno proizvodi u jetri, a za to joj je također potreban kolesterol. Osim toga, te se masne kiseline talože u staničnoj membrani. Njima je kolesterol potreban za zaštitu stanica i stabilizaciju membrana za zadržavanje tekućine. Smanjite životinjske masti i povećajte biljne masti kao zamjenu. Idealna prehrana bi bila 2-3 dana bez namirnica životinjskog porijekla (meso, riba). Sjećaš se? Tako je to nekad bilo doma. Za vikend su na dnevnom redu bili meso i riba. Na taj način se čiste stanične membrane, izmjenjuju masti i tako sprječava kardiovaskularni rizik.
  • Imate li već arteriosklerozu? Onda nemojte za sve kriviti visoku razinu kolesterola, već provjerite vrijednost homocisteina i vrijednost GGT-a (daje informacije o opterećenjima jetre/žučnog mjehura, ali i kardiovaskularnim opterećenjima). Povišene vrijednosti homocisteina dokazano oštećuju vaskularni endotel, povećavaju rizik od tromboze i uzrokuju krvožilne i kardiovaskularne bolesti. Ovdje je vidljiv daleko veći uzrok bolesti s arteriosklerotskim promjenama! K tome, odgovorni mogu biti i bakterijski enterotoksini i naslage bakterija u krvnim žilama.
  • Konstantni i svakodnevni stres koji rezultira prekomjernim zakiseljavanjem tkiva. Vrlo čest problem s povišenim kolesterolom. Znamo da kad god jetra registrira stres, ona povećava proizvodnju kolesterola. Stres i emocionalna opterećenja nakupljaju zagađivače u staničnom okolišu (matrica). Pritisak društva stalno raste. Strahovi od budućnosti, financijski strahovi, nema više unutarnjeg mira, nemogućnost isključivanja, jedni su od glavnih razloga stresa i emocionalnih opterećenja. Osim pogrešne prehrane, stres je glavni razlog za tjelesnu hiperacidnost. Stoga, preporučamo testiranje stresa i emocionalnih opterećenja u našoj ordinaciji. Također, preporuka je i mjerenje dnevnog profila PH vrijednosti urina i sline za određivanje stupnja hiperaciditeta.
  • Akumulacija onečišćujućih tvari u staničnom okolišu (matrica).

U slučaju poremećaja u unutarstaničnom i izvanstaničnom tkivu, tijelo reagira poremećajem cjelokupnog metabolizma. Tako i u metabolizmu masti. Kolesterol se više ne razgrađuje pravilno i na kraju završava kao stalni gost u našem krvotoku. Preporučamo globalnu dijagnostiku u našoj ordinaciji za snimanje cjelokupnog stanja vašeg organizma. Nakon mjerenja radimo individualnu regulacijsku terapiju kako bismo vašu matricu vratili na vrhunsku izvedbu i na taj način aktivirali ne samo metabolizam masti, već i cijeli organizam.

  • Kretanje je također važan čimbenik za dobro funkcioniranje metabolizma masti. Preporučamo laganu tjelovježbu ili nordijsko hodanje od minimalno 30 minuta, barem 3 puta tjedno, a najbolje svakodnevno.
  • Poremećaj metabolizma masti gotovo da nema simptoma, uglavnom su to slučajni nalazi vađenjem krvi, sistematskim pregledom (ultrazvuk masne jetre), povremeno se javljaju ksantelazme i ksantomi. Ksantomi i ksantelazme (žuti čvorovi): male, obično žućkaste naslage masnoće, posebno na kapcima (Xanthelasma palpebrarum).
  • Potpora jetri – postoji nekoliko opcija za rasterećenje i utjecaj na jetru, a time i na metabolizam masti. Tinkture, biljni pripravci (Sylimarin) i drugi.
  • Bolje su kombinacije tinktura i OM (ortomolekularnih lijekova) – enzima, u kombinaciji s L – Glutationom i Alpha-Liponom. To je jedini način da se aktiviraju obje faze detoksikacije jetre. Jetra vrlo često pokazuje preopterećenja koja dolaze iz debelog crijeva preko portalne vene (Vena portea), toksine i druge tvari koje opterećuju jetru. U tom slučaju u terapiju mora biti uključeno rasterećenje i oporavak crijeva hidrokolon terapijom i rekonstrukcija crijeva i  crijevne flore.
  • Dovoljno visoke razine vitamina D – metabolički putevi i vitamina D i kolesterola prolaze kroz jetru. Oba se formiraju od 7-dehidrokolesterola. Dostatna razina vitamina D sprječava, između ostalog, bolesti krvi i srca. Izmjerite razinu D vitamina u krvi.
  • Vitamin C potiče razgradnju kolesterola putem proizvodnje žučne kiseline, povećava sadržaj HDL kolesterola i podržava razgradnju arteriosklerotičnih naslaga u krvnim žilama. Mjerenje vitamina i minerala možete izmjeriti i kod nas u ordinaciji.
  • Niacin (B3), u obliku nikotinske kiseline, smanjuje ukupni kolesterol i LDL kolesterol, dok povećava HDL kolesterol. Mjerenje vitamina i minerala možete izmjeriti i kod nas u ordinaciji.
  • DHEA, hormon koji nastaje iz kolesterola u nadbubrežnim žlijezdama, potiče rast mišića i intervenira u metabolizmu masti, snižava LDL i povećava HDL kolesterol. DHEA naglo opada s godinama. Mjerenje se preporuča iz sline, ali može se izmjeriti i kod nas u ordinaciji.
  • Omega 3 masne kiseline (EPA i DHA) vrlo su važne za izgradnju staničnih membrana i potrebne su za proizvodnju hormona. Snižavaju ukupni kolesterol i LDL kolesterol, a povećavaju HDL kolesterol.
  • Suzdržite se od alkohola i cigareta, znamo da je s kemijske strane kolesterol alkohol! Nikotin također uzrokuje „kvar“ stanične matrice.

Kao što vidite, nije tako lako pronaći uzrok visoke razine kolesterola. Osim financijskog interesa farmaceutske industrije, i to bi mogao biti razlog zašto se statini (za snižavanje masnoća) tako brzo prepisuju.

Koji način ćete odabrati za snižavanje kolesterola ovisi o vama. Rado ćemo vas podržati našim savjetima o kolesterolu. Zakažite termin za konzultacije već danas.

Tijek konzultacija:

Ispunjavanje posebno dizajniranog upitnika o kolesterolu, ovdje se uzrok može suziti na metabolizam, osnovne bolesti ili stres (nakon individualne procjene). Na temelju ovog upitnika uzroci se dodatno sužavaju pomoću alternativnih medicinskih mjerenja.

  • Npr. nedostatak vitamina, minerala, elemenata u tragovima
  • DHEA – CoQ10, kortizol / adrenalin / homocistein i dr.
  • Mjerenje vegetativnog živčanog sustava (stresa?) – omjer simpatikusa /parasimpatikusa ili postoji emocionalni stres?
  • Ispis dobivenih podataka s prilagođenim planom za smanjenje poremećaja metabolizma lipida, uključujući preporučenu prehranu i tjelovježbu.

Molimo vas da na konzultacije ponesete aktualnu krvnu sliku!
Termin za konzultacije traje oko 1,5 sat i košta 65,00 € uključujući PDV.
Želimo vam sve najbolje, puno zdravlja i idealnu razinu kolesterola.

Natural Medical Center Krk
Eggensberger Andreas
D.O. Osteopat / dipl. Naturopat

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)